Bez ispaljenog metka, ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom protekle sedmice uspio da rat u Ukrajini prenese milionima Europljana koji su uglavnom ostali netaknuti sukobom. U analizi događaja koji su uzdrmali Stari kontinent proteklih sedmica, CNN piše da je “hibridni rat” s kojim se Europa suočava poklon za Putina. Ipak, ističu, postoje i rizici za Rusiju.ao što je danska premijerka Mette Frederiksen rekla zabrinutim Dancima u četvrtak navečer, nakon što su dronovi izazvali velike poremećaje na nekoliko aerodroma, Europa bi trebala vidjeti “nasilnije i češće hibridne napade kao novu stvarnost”. Ali nije navela Rusiju kao direktnog krivca – jer možda do sada nedostaju dokazi ili pripisivanje krivice previše snažno hrani ciljeve Moskve – već kao glavnu prijetnju Europi.
Nedostatak jasnoće je jedan od simptoma ovih napada, navodi se u analizi. Anonimni krivac se – neko vrijeme – ne može imenovati ili zaustaviti, bez obzira na štetu ili blage neugodnosti koje uzrokuju. A čekanje ili neizvjesnost su još jedan motiv. Frederiksen je nepoznatom napadaču dodala još jedan motiv – da “žele da više ne vjerujemo našim vlastima”.
Ista priča se odvija širom kontinenta.
Da li je Rusija zaista namjeravala poslati više od 20 dronova u Poljsku? Da li je 12-minutno kršenje estonskog zračnog prostora posljedica loše obuke ruskih pilota, kako je sugerirao glavni američki general u Europi, Alexus Grynkewich, ili širenja agresije Moskve? Kako je hakerski napad koji je nekoliko dana kasnije prizemljio razne letove širom Europe mogao biti samo nepovezana slučajnost?
Nakon tri dana zatvaranja aerodroma i navoda o uočavanju ruskog vojnog broda koji je sjedio uz obalu s isključenim transponderima, danskim zvaničnicima još uvijek nije jasno ko stoji iza napada.
Frederiksen je priznala rizike i brzopletih pogrešnih i zakašnjelih odgovora. Danska vojna obavještajna služba saopštila je u četvrtak navečer da ne mogu “imenovati” krivce, dok je šef policije unutrašnje sigurnosti, PET, rekao da je “rizik od ruske sabotaže u Danskoj visok”.
Danska je inače otvorena po pitanju Putinove prijetnje. Ukrajini je dala avione F16, pomoći će im u izgradnji dronova i naoružava se raketama dugog dometa kao dio napora odvraćanja.
Zapadni zvaničnici se svakodnevno bore s paradoksom hibridnog ratovanja – da li da pripišu krivicu ili ne.
Da li oslovljavanje pravog krivca – posebno ako je to Rusija – zapravo pojačava neslogu i anksioznost koju žele da usađuju? Ili, neisticanje rastuće prijetnje ostavlja društvo slijepim i nespremnim za problem sve do trenutka kada su potrebne teške odbrambene akcije i izbori? Mnogo je lakše, politički i hipotetički, oboriti ruski avion nakon višemjesečnog javnog okrivljavanja Moskve za zatvaranje aerodroma i haos.
Mjesecima se strah od sabotaže vije nad kontinentalnom Europom.
Ujedinjeno Kraljevstvo – još jedan vatreni sponzor ukrajinske odbrane – svjedočilo je regrutovanju mladih kriminalaca sličnih bandama od strane Rusije i njihovoj osudi prema okrutnim odredbama Zakona o nacionalnoj sigurnosti zbog podmetanja požara u skladištu u kojem se čuvala roba za Ukrajinu. Britanska policija je prošle sedmice u Essexu uhapsila 41-godišnjeg muškarca i 35-godišnju ženu prema istom zakonu.
Poljska je zatvorila mlade Ukrajince zbog podmetanja požara koje je sponzorirala Rusija.
Softver za prijavu na aerodromu i londonski vrtić su hakovani – ali moguće od strane kriminalnih bandi, a ne moskovskih agenata.
Bez obzira na to ko je odgovoran, širenje ovog haosa i ranjivosti omogućilo je Putinu da osjećaj širenja sukoba donese pred vrata Europe, upravo u trenutku kada Trumpova administracija zahtijeva od Europe da bude odgovornija za vlastitu odbranu.
Hibridna previranja
To čini da troškovi hitne i neizbježne podrške Ukrajini postaju opipljiviji u europskim domovima. To pojačava argumente Putinovih pomirljivača – koji predlažu da mu se da ono što želi ako samo prestane – i onih koji kažu da apetit Kremlja za agresijom samo raste i da je potreban odlučan odgovor.
I ta prijetnja privremeno riskira da odvrati pažnju evropskih kreatora politika i budžeta od težeg i značajnijeg zadatka, a to je opasnost za Ukrajinu na prvoj liniji fronta.
Donekle je čudo da ruska ljetna ofanziva nije zauzela više teritorije. Ali njen napad na ukrajinske gradove je neumoljiv i sve je veći.
Uz opterećene evropske odbrambene budžete, protekle sedmice hibridnih previranja dodale su dva skupa neposredna zadatka: veću otpornost infrastrukture na dronove i hakere, te široku, stalnu i skupu zračnu odbranu od ruskih dronova i aviona duž cijele njihove istočne granice.
Cijena odbrane od više jeftinih dronova još uvijek nije dostigla izuzetnu efikasnost koju predstavlja ova nova prijetnja. Holandski F35 može ispaliti rakete vrijedne desetine hiljada eura kako bi oborio polistirenski dron tipa Shahed vrijedan 30.000 dolara u Poljskoj. Ali ovo je neodrživo na duži period i ostavlja nezgodan izbor između nepresretanja uljeza jer je preskupo ili trošenja miliona mjesečno na snažnu beskonačnu odbranu zračnog prostora NATO-a.
Rizici za Rusiju
Nije sve ružičasto ni za Kremlj. Postoji značajan rizik da njihovi saboteri – ili špijuni koji se takmiče za naklonost – prekorače granice i ubiju civile u nekoj od zemalja NATO-a.
Postoji rizik da Rusija bude okrivljena za stvari koje nije učinila i da pruža pokriće pravom organiziranom kriminalu kako bi proširio svoje aktivnosti. Postoji rizik da nepredvidiva priroda američkog predsjednika Donalda Trumpa izazove reakciju koja je nesrazmjerna bilo kakvoj eskalaciji. On bi također mogao odbiti da uopće reaguje ili pretjerano reagirati.
Ova široko rasprostranjena nepredvidljivost je način na koji počinju veći sukobi.
Opet, ni to nije sve u Putinovu korist. On nije ljubitelj velikih rizika. Napao je Ukrajinu nakon što mu je rečeno da će trebati sedmice da je zauzme. Čini se da je posljednjih sedmica eskalirao protiv Kijeva i Europe tek nakon vrlo prijateljskog samita s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Ali za sada, ovi hibridni napadi – namjerno ili slučajno – nameću osjećaj cijene običnim Europljanima zbog trajne podrške njihovih vlada Ukrajini.
Neubojne neugodnosti kašnjenja na aerodromima, rastućih cijena benzina i hakerskih napada su – bez imalo ironije – uporedive s onima koje osjećaju obični ruski civili u istoj naciji koja je pokrenula ničim izazvanu invaziju, ubijajući svakodnevno nevine Ukrajince.
Ali u proteklom mjesecu, Europa je dobila novi set skupih briga za koje nema lakog krivca ili jeftinog rješenja.
Ta kratkoročna distrakcija je sigurno dovoljna pobjeda za Putina, u njegovoj četvrtoj godini rata od egzistencijalnog značaja.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
