Josta je prava riznica vitamina i minerala. Kada se uporedi sa borovnicom, kupinom ili brusnicom, značajno prednjači po sadržaju korisnih materija.
Ova zanimljiva biljka spada u grupu bobičastog voća, a nastala je ukrštanjem crne ribizle (Ribes nigrum) i ogrozda (Ribes uva-crispa). Naziv „Jo+sta“ potiče od početnih slova njemačkih riječi Johannisbeere (ribizla) i Stachelbeere (ogrozd).
Prve sadnice pojavile su se u prodaji još 1977. godine, a danas se sve više vraćaju u voćnjake zbog svojih brojnih prednosti.
Karakteristike joste
Izrazito je otporna na štetočine, bolesti i niske temperature – podnosi i do –40 °C.
Voli hladnije krajeve i veće nadmorske visine, pa najbolje uspijeva iznad 800 m, čak i do 1.200 m.
Slabo podnosi ljetnje vrućine: kada su plodovi izloženi direktnom suncu, mogu se početi fermentisati, izgubiti na kvalitetu i dobiti neugodan, prevreo ukus.
Raste kao žbun, visine do dva metra. Korenov sistem joj je površinski i razvija se do 20 cm dubine, pa u sušnim periodima zahtijeva dodatno zalivanje.
Uslovi za uzgoj
Najviše joj prijaju plodna, rastresita tla bogata humusom.
Optimalna pH vrijednost zemljišta je 5–6.
Sadi se u razmacima: do 3 m između redova i 0,8–1 m u redu.
Pri podizanju zasada, preporučuje se đubrenje stajnjakom u količini od 15–20 t/ha.
Relativno je otpornija od crne ribizle, pa rijetko obolijeva.
Kako pravilno posaditi?
Jostu je najbolje saditi u jesen.
Kopaju se rupe dubine do 40×40 cm.
Na dno ide sloj organskog đubriva (do 1 kg) i oko 300 g mineralnog, NPK 7:20:30. Taj sloj treba odvojiti tankim slojem zemlje, kako korijen ne bi direktno došao u kontakt s hranivima.
Prije sadnje, korijen se orezuje, a sadnica potapa u rastvor fungicida, balege i ilovače. Tako tretirane sadnice treba da odstoje 1–2 sata.
Sade se tako da korjenov vrat bude prekriven zemljom 1–2 cm iznad površine.
Nakon sadnje obavezno zaliti, posebno ako je prethodilo sušno razdoblje.
Rezidba
Za dobar prinos, neophodno je pravilno orezivanje.
Svake godine treba odstraniti izdanke starije od četiri godine.
Ostavlja se 3–5 mladih, jakih izdanaka, a uklanjaju se svi suvišni, bolesni ili suhi.
Plodovi se javljaju na jednogodišnjim izdancima, pa je obnova grma ključna.
Upotreba i ljekovita svojstva
Josta je izuzetno zdrava:
jača imunitet,
čisti jetru i krvne sudove,
pomaže kod malokrvnosti,
štiti od prehlade i viroza.
Od nje se mogu praviti sokovi, sirupi, džemovi i marmelade, a plodovi se mogu jesti i svježi. Sok ulazi u krvotok za svega nekoliko minuta, pa ima okrepljujuće dejstvo.
Osim toga, josta je medonosna biljka, pa privlači pčele i doprinosi bioraznolikosti.
Tržišni potencijal
U zemljama srednje i zapadne Evrope kilogram joste košta 5–7 evra (oko 600–800 dinara). Zbog toga ova voćka može biti zanimljiva opcija za one koji žele ući u proizvodnju bobičastog voća, ali izbjeći prenatrpano tržište maline ili borovnice.
Kako je relativno jednostavna za uzgoj i ne zahtijeva hemijsku zaštitu, josta je i ekološki isplativa i pogodna za organske zasade.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
