Litvanija je predstavila plan izgradnje odbrambene linije duge 48 kilometara duž granice s Rusijom i Bjelorusijom. U planu su minska polja, fortifikacije i mostovi koji bi u slučaju invazije mogli biti odmah srušeni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zajedno s Poljskom, tri baltičke države već neko vrijeme rade na utvrđivanju svojih granica kako bi obeshrabrile Kremlj da planira napad. Nadograđuju postojeće metalne ograde dodatnim preprekama i fortifikacijskim sistemima, a dio rješenja preuzet je iz ukrajinskog iskustva u odbrani od ruske agresije. Kada radovi budu završeni, tzv. „baltička odbrambena linija“ protezat će se kroz velike dijelove teritorija Estonije, Latvije i Litvanije – od ruske enklave Kalinjingrada na zapadu pa sve do ušća rijeke Narve na istoku.
Iako pojedini kritičari ovaj projekt ironično porede s Maginotovom linijom, koja je pred Drugi svjetski rat postavljena duž francusko-njemačke granice i pokazala se neučinkovitom, vojni analitičari ističu da je poređenje pogrešno. Cilj nije da se napravi neprobojna barijera, već da se svaki kopneni napad uspori i neprijateljske snage usmjere u zone gdje ih je lakše zaustaviti i neutralisati, piše The Times.
Tri ešalona
Plan, koji su baltičke države objavile još početkom prošle godine, već je u fazi realizacije. Početni radovi uključivali su prokope, bunkere i zemljane nasipe. Prošlog ljeta Litvanija je postavila 27 inženjerskih punktova s opremom za „protu-mobilnost“ – bodljikavu žicu, betonske barikade, protutenkovske barijere poznate kao „ježevi“ te tzv. zmajeve zube, betonske piramidalne prepreke.
Novi i ambiciozniji plan litvanskog Ministarstva odbrane predviđa slojevite utvrde koje bi sezale duboko u unutrašnjost i obuhvatile i glavni grad Viljnus, udaljen svega 32 kilometra od granice s Bjelorusijom.
Linija će imati tri ešalona. Prvi će se prostirati oko tri kilometra u dubinu i sadržavat će protutenkovski kanal, nasipe, redove zmajevih zuba, minska polja te dvije linije uporišta za pješačke snage. Drugi i treći ešalon bit će pozicionirani dublje u teritoriji, s mostovima pripremljenim za rušenje i dodatnim uporištima. Također je planirana sječa stabala uz ceste koje vode prema gradovima, kako bi se olakšalo zaustavljanje ruskih oklopnih vozila u slučaju napada.
Investicije i naoružanje
Litvanija je već naručila protutenkovske mine vrijedne 10 miliona eura, uz ranije ugovore o kupovini 85.000 mina u vrijednosti od 50 miliona eura. Obnovljene su i zalihe artiljerijskih granata kalibra 155 mm, kupljeno je 44 najsavremenija borbena tenka Leopard 2A8 iz Njemačke te izraelske protutenkovske rakete Spike LR2 u vrijednosti od 6 miliona eura.Ova baltička država raspolaže s oko 23.000 profesionalnih vojnika i dodatnih 104.000 rezervista. Vojni budžet je u međuvremenu povećan na 5,5 posto BDP-a, što je jedan od najvećih udjela u okviru NATO-a.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
