“Sasvim je očigledno da bi ulazak Finske i Švedske u NATO imalo ozbiljne vojne i političke posljedice koje bi zahtijevale adekvatan odgovor ruske strane”, istakla je ona.

Politika nedjelovanja u bilo kakvim savezima, koju tradicionalno sprovode Stockholm i Helsinki, Moskva vidi kao “važan faktor u osiguravanju stabilnosti u sjevernoj Evropi”, dodala je Zakharova.

NATO je izrazio zadovoljstvo zbog onoga što je nazvao produbljivanjem saradnje sa Finskom i Švedskom, koje dijele vrijednosti bloka i doprinose njegovim operacijama.

Na samitu u junu, vojna alijansa predvođena SAD-om obećala je da će dalje jačati te veze “kao podršku našoj zajedničkoj sigurnosti, uključujući pripremu za upravljanje krizama, vježbe i razmjenu informacija i analiza”.

Iste izjave ponovljene su i tokom posjete generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Stokholmu i Helsinkiju krajem oktobra.

Ranije ovog mjeseca, Moskva je izdala dva dokumenta – jedan upućen NATO-u, a drugi Washingtonu – tražeći garancije kojima bi se ograničilo gomilanja NATO trupa u blizini ruskih granica i zaustavljanje procesa primanja novih zemalja u Sjevernoatlantski savez.

“Zaustavljanje širenja NATO-a i raspoređivanje sistema naoružanja koji ugrožavaju našu sigurnost u blizini ruskih granica bit će glavna, ključna pitanja na predstojećim pregovorima sa SAD-om i NATO-om”, rekla je Zaharova.

Švedske vlasti su ranije osudile inicijativu Kremlja, rekavši da će odbijanje bilo kakvog budućeg proširenja NATO-a smanjiti mogućnosti za donošenje nezavisnih političkih odluka. Finska vlada je također insistirala da treba da ima nacionalni manevarski prostor, uključujući i podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u.