Jedan od najbitnijih elemenata važnih za normalno funkcioniranje organizma je kalij (hemijska oznaka „K”), mineral kojeg u ljudskom organizmu imamo čak 0,2 odsto od ukupne mase. To znači da osoba teška 60 kilograma u tijelu nosi 120 grama kalija.
– ulazi u sastav ćelijskih membrana tkiva (minimum 95 posto kalija je u ćelijama, ostalo je u krvi),
– učestvuje u proizvodnji i djelovanju hormona,
– utiče na regulaciju krvnog pritiska,
– čuva krvne sudove od oksidativnog djelovanja,
– utiče na pokretljivost probavnog trakta,
– utiče na kiselo-baznu ravnotežu organizma,
– učestvuje u metabolizmu glukoze i insulina,
– utiče na rad bubrega kao i na ravnotežu tečnosti i elektrolita.
Na svu sreću, kalij se najbolje unosi putem hrane. Normalan unos postiže se raznovrsnom ishranom, jer je prisutan u gotovo svom voću, povrću, mesu i ribi.
Epidemiološke studije pokazuju da ishrana bogata kalijem može smanjiti rizik od hipertenzije i eventualno od moždanog udara. Preporučena dnevna doza je od 4,7 miligrama kalija, dok većina stanovništva u razvijenim zemljama unosi jedva polovinu od ove količine.
Ishrana sa malom količinom kalija može dovesti do hipertenzije i hipokalemije. Sa druge strane, ne bi trebalo pretjerivati sa suplementima.
Namirnice sa visokim koncentracijama kalija su peršin, suhe kajsije, mlijeko, čokolada, jezgrasto voće (posebno bademi i pistaći), banane, kokosova voda, soja, mekinje, avokado, špinat, batat (slatki krompir), kefir, jogurt, grah, kelj, gljive, bijeli krompir, paradajz (svjež, kao pire ili sok), cvekla, lubenice, dinje.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
