Svaka članica Evropske unije predsjedavanje Vijećem EU preuzima na šest mjeseci. Trenutno Evropskom unijom predsjedava Finska. Cijeli proces se koncipira tako da se određuju tri članice da bi u periodu od godinu i po predsjedavale, svaka po šest mjeseci. Hrvatska je tako dio trija Rumunije i Finske.

Odluka o redoslijedu predsjedavanja se donosi temeljem dogovora u Vijeću Evropske unije. Svaka članica EU-a treba dobiti svoje ravnopravno mjesto u rasporedu. Odluka o tome kada Hrvatska dolazi na red donesena je u julu 2016. Nakon Hrvatske predsjedavanje EU-om preuzima Njemačka.

Velika Britanija je zbog Brexita odustala od predsjedavanja Evropskom unijom koje je trebalo započeti u drugoj polovini 2017. godine. Tada je sastavljen raspored predsjedavanja sve do kraja 2030. godine. Da se nije dogodio Brexit, Hrvatska bi vjerovatno kasnije došla na red, ali bi došla.

Prednosti i nedostaci predsjedavanja

Predsjedavanje Vijećem Evropske unije članici omogućava da predlaže i određuje agendu, što je ovlast koja ima najveću političku težinu. Hrvatska će osim toga imati tehničke zadatke, da posreduje kod institucionalnih kompromisa, da koordinira usklađivanje nacionalnih politika i da administrira i upravlja Vijećem EU.

Hrvatska je, prema pisanju portala Index.hr, izabrala četiri krovna područja za svoje predsjedavanje Vijećem Evropske unije, koja odražavaju viziju evropskih prioriteta u narednom razdoblju: Evropa koja se razvija, Evropa koja povezuje, Evropa koja štiti i Evropa koja je utjecajna.

Najvažnija privilegija predsjedavanja EU-om jeste što članica u tom razdoblju dobija sve najvažnije informacije o državnim politikama svih članica. No, predsjedavanje u isto vrijeme podrazumijeva da članica mora zadržati neutralnost, što je naročito bitno za Bosnu i Hercegovinu i susjedne zemlje.

Hrvatsku će predsjedavanje Evropskom unijom, prema navodima ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, koštati najmanje 70 miliona eura.

Ranije je predsjedavanje imalo veći značaj

Nema sumnje da je predsjedavanje EU-om do sada najveći zalogaj koji je hrvatska diplomatija zagrizla, a tek će se pokazati hoće li se njime ugušiti. Hrvatska ima priliku ostaviti dojam, a kakav će biti, ovisi o organizacijskim sposobnostima i kapacitetima MVEP-a i premijera Plenkovića.

Najteži dio posla pao je na leđa Gordana Grlića Radmana, za kojeg tek treba vidjeti hoće li uspjeti odgovoriti na veliki organizacijski izazov. Pritom sigurno može računati na mentorstvo Berlina, s obzirom na to da Njemačka predsjedava EU-om nakon Hrvatske.

Vrijedi podsjetiti i da je prije predsjedanje EU-om imalo mnogo veću težinu, no to je promijenjeno Lisabonskim ugovorom o funkcioniranju Unije, koji je potpisan krajem 2007. godine, a na snagu je stupio početkom 2009. godine. Lisabonskim ugovorom su razdvojene institucije Evropskog vijeća, koje okuplja šefove vlada članica Evropske unije, i Vijeća Evropske unije, koje će uskoro na pola godine voditi Hrvatska.