Nakon što je bivši vođa bosansko-hercegovačkih Srba, Radovan Karadžić u Haagu osuđen na kaznu doživotnog zatvora, nitko se u Srbiji nije službeno oglasio da prokomentira presudu.
Na presudu nije reagirao ni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić (koji se nalazi u službenom posjetu Njemačkoj), niti premijerka Ana Brnabić, niti predsjednica parlamenta Maja Gojković, niti ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
Istovremeno, mediji u Srbiji prenijeli su reakcije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, predstavnika međunarodne zajednice te pojedinih stranaka s političke margine.
Pojedini analitičari su primijetili, analizirajući sažetak presude koja odmah stupa na snagu, da se ni na jednom mjestu ona ne bavi ulogom Srbije u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.
Četiri udružena zločinačka poduhvata
Žalbeno vijeće proglasilo je Karadžića odgovornim za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, genocid u Srebrenici, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.
Karadžiću je presuđeno da je počinio zločine u nekoliko udruženih zločinačkih pothvata sa ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama širom Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.
Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosansko-hercegovačkih Srba.
Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.
Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude kojom je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini: Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
