Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 39 posto Hrvata, što je povećanje od osam posto u godinu dana, neutralnu sliku ima njih 42 posto, a posve negativnu sliku 18 posto hrvatskih građana.

Kao najvažnije postignuće EU-a 73 posto Hrvata navodi slobodno kretanje ljudi, robe i usluga, a slijede ga mir među državama članicama i ekonomska moć Unije.

Na pitanje što hrvatskim građanima lično predstavlja EU, njih 55 posto navodi slobodu putovanja, rada i studiranja u EU, 29 posto ekonomski boljitak, a 28 posto kulturnu raznolikost.

Najveća teškoća s kojom se Hrvatska suočava je nezaposlenost, smatra 43 posto Hrvata, što je devet posto manje u odnosu na prethodno istraživanje. Slijede ga ekonomsko stanje u zemlji (28 posto) i inflacija (27 posto). Na razini EU-a nezaposlenost je također na prvom mjestu, smatra gotovo četvrtina ispitanika, potom rast cijena i imigracija.

Na pitanje koje su najveće teškoće s kojima se EU trenutačno suočava, najviše Hrvata, njih 48 posto, zaokružilo je imigraciju, zatim terorizam (32 posto) i stanje javnih finansija u državama članicama (19 posto).

U Hrvatskoj raste podrška proširenju EU-a (61 posto) dok se većina (56 posto) protivi uvođenju eura.

Što se tiče povjerenja u medije, hrvatski i evropski ispitanici najviše vjeruju radiju (50 posto) i televiziji (50 posto), dok blago opada povjerenje u internet i društvene mreže, prenosi Hina.

Hrvati su još uvijek nezadovoljni djelovanjem pravosudnog i političkog sistema. U pravosuđe ne vjeruje više od dvije trećine hrvatskih građana. U porastu je povjerenje u policiju (58 posto), dok je povjerenje u vojsku palo sa 79 na 68 posto.

Politički lijevo opredijeljenih Hrvata i dalje je više nego onih koji se smještaju na desnicu, ali se razlika između ljevičara i desničara u proteklih godinu dana smanjila s osam na samo dva postotna boda, za što su vjerovatno zaslužni i sukobi u SDP-u, ocjenjuje se u zaključku izvještaja.