Cilj revizije bio je, kako se to navodi u izvještaju naslovljenom Upravljanje strategijama na nivou BH, istražiti da li Vijeće ministara i institucije BiH preduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurao efikasan sistem planiranja, izrade i provođenja strategija kao i izvještavanja o provođenju strategija i postignutim rezultatima i efektima tih strategija.

Sve naknadne odluke rizične

U revizorskom izvještaju Upravljanje strategijama na nivou BiH je konstatovano da je proces upravljanja strategijama neefikasan i da se na taj način rizikuju sve naknadne odluke koje se baziraju na njima i kojima se oblikuje provođenje javnih politika u jednoj ili više oblasti.

“Izostanak adekvatne analize potencijalnih rizika za provođenje strategije koja bi trebalo da prethodi izradi strategije umnogome doprinosi da se na probleme kod provođenja strategije ne odgovara adekvatno i ne primjenjuju se mjere za otklanjanje rizika jer iste nisu blagovremeno ni razmatrane”, stoji u revizorskom izvještaju.

Posljedično se dovodi u pitanje, navode revizori, i daljnje uspostavljanje prioriteta, usmjeravanje investicija i stvaranje osnova za raspodjelu javnih resursa, a sve sa ciljem blagovremenog prilagođavanja postojeće javne politike i oblikovanja nove, efikasnije i efektivnije javne politike kao instrumenta za napredak u određenoj oblasti.

“Donošenje strategija, nije samo sebi cilj, i kako se pokazalo, nije dovoljan uslov već potreban preduslov za realizaciju predviđenih ciljeva, aktivnosti i mjera za napredak u određenoj oblasti. Nedostatak funkcionalnih faza upravljanja strategijama nakon usvajanja ima za posljedicu neefikasno i neblagovremeno postupanje institucija koje su nosioci izrade strategije”, zaključak je revizorskog izvještaja.

Značajan broj strategija nije usvojen

Značajan broj strategija iz planskih dokumenata Vijeća ministara, navode predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH, od 2016. godine nije usvojen. Pri tome se određene strategije koje nisu usvojene planiraju iz godine u godinu, zbog čega je procenat usvojenih strategija jako nizak u odnosu na broj planiranih strategija i to blizu 30 posto.

“Treba naglasiti da je određeni broj strategija bio planiran iz godine u godinu planskim dokumentima a da još nisu ni izrađene ni usvojene. Također, primjeri ovakvih strategija su i Strategija razvoja infrastrukture kvalitete u BiH i Strategija zapošljavanja 2016-2020”, navodi se u revizorskom izvještaju.

Navode, također, da je određeni broj strategija koji nije planiran planskim dokumentima usvojen i to: Strategija razvoja javnih nabavki 2016-2057, Strategija za zaštitu biološke raznolikosti 2015-2058, Strategija usklađivanja propisa o pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša/životne sredine Bosne i Hercegovine, Strategije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje.

“Samo za Strategiju zapošljavanja procjenjuje se da je propušteno do sada između 20 i 30 miliona eura. U Vijeću ministara se ne prate rokovi za izradu strategija, ne vodi se evidencija svih usvojenih strategija niti su sve usvojene strategije objavljene na internet stranici Vijeća ministara”, navodi se u revizorskom izvještaju.

Osim što postoje strategije koje nisu provedene u rokovima za koji su donesene,
utvrđeno je da i one koje su provedene ili su u toku, ne znači nužno i da su provedene sve planirane aktivnosti i mjere.

“Naime, izvještaji o provođenju ne sadrže informacije o svim planiranim aktivnostima, o utrošenim sredstvima, ne navode se problemi u provođenju i ne daju se preporuke za unapređenje”, navodi se u revizorskom izvještaju naslovljenom Upravljanje strategijama na nivou BiH.