Pandemija je izazvala najveću krizu u historiji civilne avijacije, a ni naš region nije bio imun, kaže za Klix.ba Luka Popović, urednik specijaliziranog portala EX-YU Aviation.

“Gotovo svi aerodromi na području bivše Jugoslavije su bilježili rast prije početka pandemije, a 2020. godina obećavala je da bi mogla biti među najboljima. Međutim, zatvaranje granica i uvođenje zabrana ulaska doveli su do kompletnog kolapsa. Ipak, neka tržišta bolje prolaze od drugih. U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj pad broja putnika kreće se u granicama evropskog prosjeka 70% – 80%. Srbija, Makedonija i Kosovo bilježe pad ispod evropskog proseka, između 50% i 70%. U Srbiji je to zahvaljujući ranijem otvaranju i ukidanju zabrana ulaska od pojedinih bitnih tržišta, a u Makedoniji i na Kosovu prije svega zbog dijaspore koja nije ograničena zabranama”, kaže Popović.

Naglašava kako prištinski aerodrom najbolje prolazi za vrijeme korona-krize pa je tako u prvom kvartalu 2021. godine bio najprometniji u bivšoj Jugoslaviji, što je historijski uspjeh.

Također je u martu uspio zabilježiti povećanje broja putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine, što ga čini jednim od rijetkih u Evropi.

“S druge strane, Slovenija i Crna Gore bilježe najveći pad broja putnika u Evropi, iznad 80%. Sloveniju su pogodile striktne korona-mjere, ali i bankrot nacionalnog prijevoznika pred početak korona-krize, a zabrana ulaska ruskim i srpskim državljanima u Crnu Goru prošlog ljeta, koji čine najveći broj dolazaka avionom, ostavila je značajan utjecaj na poslovanje crnogorskih aerodroma”, kaže on.

Dodaje kako se u narednom periodu može očekivati oporavak aviosaobraćaja.

“Primjeri u Kini i SAD-u, gde je virus stavljen pod kontrolu, pokazuju da ljudi i dalje žele putovati u velikoj mjeri. Najavljeno otvaranje EU stranim državljanima ovog ljeta također uliva nadu da će se aviosaobraćaj u regionu oporaviti. Ova kriza također je dovela do novih mogućnosti. Nakon što su ukinute takse i uvedeni podsticaji kao odgovor na koronu, Wizz Air je najavio otvaranje baze u Sarajevu, što će drastično unaprijediti povezanost glavnog grada Bosne i Hercegovine s eminentnim evropskim tržištima”, kazao je.

Posljedica je da se sve aviokompanije, bilo državne ili privatne, nalaze u velikim poteškoćama.

“Svjedoci smo i rekordne pomoći koju su vlade ponudile svojim nacionalnim prijevoznicima. Pomoć, koja se kreće u milijardama eura, osigurana je i najvećim evropskim prijevoznicima poput Lufthanse, holandanskog KLM-a i Air Francea. I u regionu su preostala dva nacionalna prijevoznika dobila pomoć. Croatia Airlines prihodovala je gotovo 100 miliona eura, a i Srbija je dokapitalizovala svog prijevoznika sa 100 miliona eura. To im je omogućilo potrebnu likvidnost i nastavak operacija uz optimizaciju troškova, kao uslov za ovakav tip pomoći”, izjavio je.

Dodaje kako je u Crnog Gori, gdje država nije bila u mogućnosti da osigura potrebna sredstava, došlo do kolapsa nacionalnog prijevoznika, što smo vidjeli na primjeru Montenegro Airlinesa u decembru prošle godine. S druge strane, privatni prijevoznici ne mogu da se nadaju pomoći države u istoj mjeri, mada su na nekim tržištima vlade ponudile pomoć i privatnicima u vidu kredita ili drugih olakšica kao što je bio slučaj u Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Jedna je od teza da je koncesija jedino rješenje za uspjeh regionalnih aerodroma, a postavlja se pitanje u čemu je tajna uspjeha između pozitivnih priča poput Tuzle, Prištine, Niša i ovih loših kao što je Mostar.

“Koncesija nije jedino rešenje za uspjeh regionalnih aerodroma, što pokazuju primjeri Tuzle i Niša. Međutim, potrebna je volja kako lokalne tako i državne vlasti da se manji aerodromi razvijaju. To podrazumijeva i finansijsku pomoć i ulaganja, kao i depolitizaciju aerodromskih kadrova. Očekivano je da će manji aerodromi poslovati s gubitkom prvih nekoliko godina od kada počnu da se razvijaju u većoj mjeri, jer moraju da privuku aviokompanije raznim podsticajima, međutim, vremenom te kompanije počnu da razvijaju tržište, da mijenjaju navike ljudi iz manjih mjesta da putuju avionom, a ne autobusom i da razvijaju svoju mrežu, čime se podsticaji smanjuju, a prihodi povećavaju. Vjerujem da kada bi Mostar primijenio ovakav model, postao bi uspješan, pogotovo uzimajući u obzir svoj geografski položaj i turistički potencijal”, zaključio je Luka Popović.