U Sarajevu je zvanično počeo poslovni forum i godišnji sastanak Odbora guvernera Evropke banke za obnovu i razvoj (EBRD). U fokusu je sastanak premijera i predsjednika država Zapadnog Balkana. Kroz više od 40 panela govori se o brojnim ekonomskim temama, a centralna je “Povezivanjem ekonomija do snažnijeg rasta”. Govori se o poslovanju malih i srednjih preduzeća, digitalizaciji, te utjecaju migracija na region.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je podsjetio na značaj ulaganja EBRD-a u našu zemlju, posebno u njene kapitalne projekte rekonstrukcije i razvoja. Naglasio je da je EBRD u više od 160 projekata u Bosni i Hercegovini kumulativno investirao 2,3 milijarde eura, od čega 82 milijarde u infrastrukturu.
“Naša priča imala je skromna ulaganja, a danas ostvarujemo snove lokalaca. Moramo ubrzati ekonomsku integraciju i ulazak u Evropsku uniju. Tri godine ulažemo nekih deset milijardi eura u svim zemljama u kojima djelujemo”, rekao je Zvizdić na otvaranju sastanka.
Navodeći da je EBRD u 2018. godini uložio u Bosni i Hercegovini 200 miliona eura, Zvizdić je izrazio nadu da će u ovoj godini ta ulaganja preći 300 miliona eura i to ne samo u sektoru infrastrukture, nego i jačanju privatnog sektora, malih i srednjih predeuzeća, energetske efikasnosti i zelene ekonomije.
“Naša je obaveza i naše čvrsto opredjeljenje nastavak reformi”, poručio je Zvizdić.
O ključnim temama za region danas razgovaraju predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Albanije Edi Rama, premijerka Srbije Ana Brnabić, kao i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. Predsjednik Kosova Hašim Tači otkazao je učešće. Bosnu i Hercegovinu u ovom dijelu programa, predstavlja predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić.
Pored do sada postignutih rezultata, postojećih izazova i planova za naredni period, lideri zemalja zapadnog Balkana će se uključiti i u raspravu o brojnim temama ekonomske i političke prirode od važnosti za cijelu regiju.
Chakrabarti: Stvoriti ekonomiju u kojoj mladi mogu ostvariti snove
Predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti, u obraćanju na otvorenju godišnjeg foruma EBRD-a u Sarajevu, podsjetio je da je ta banka prisutna u Bosni i Hercegovini od kraja 1995. godine s brojnim projektima.
Dodao je da je Koridor 5-C je za EBRD jedan od glavnih regionalnih projekata i sjajnaekonomska prilika za regiju.
U posljednje tri godine, EBRD ulaže deset milijardi eura u zemljama u kojima djeluje, a naglasak je na provođenju kvalitetnih projekata.
Jedan od ciljeva je, po njegovim riječima, stvoriti ekonomiju u kojoj mladi ljudi mogu ostvariti svoje snove a ne odlaziti vani, a Bosna i Hercegovina je jedno od poglavlja rada jer EBRD djeluje na tri kontinenta.
“Postignuta je bolja koncentracija djelovanja i širenje EBRD-a na manje zemlje, a ne samo na velike. EBRD je održao status ‘trostruko A’ dostigavši rekord od 30 milijardi”, rekao je Chakrabarti te među brojnim angažmanima naveo ponovno angažiranje u Uzbekistanu i prvu investiciju u Libanonu.
Istakao je kako bez podrške donatora ništa ne bi bilo moguće, te podsjetio na desetogodišnjicu Investicionog fonda za zapadni Balkan.
“Svi moramo stremiti ka istoj viziji, biti konstruktivni i progresivnom, tržišnom orijentiranošću i dati fokus na ekonomiju”, rekao je Chakrabarti i posebno pozdravio činjenicu što forumu u Sarajevu prisustvuju lideri zemalja iz regiona.
Sastanak će biti praćen interaktivnim panelom, odnosno prezentacijama ministara na temu investicionih potencijala svake od ovih zemalja. Kroz pitanja i odgovore, omogućena je i neformalna diskusija sa svim prisutnim, koja će stranoj publici osigurati kompletnije razumijevanje cjelokupne regije zapadnog Balkana.
BiH će tokom tri dana ugostiti više od 2.000 predstavnika međunarodne poslovne zajednice, investitora, visokih vladinih zvaničnika (guverneri EBRD-a, ministri finansija, ekonomije, trezora ili Centralne banke) te predstavnika organizacija civilnog društva.
Tači odbio da dođe na samit EBRD-a u Sarajevu
Učešće na godišnjem sajmu EBRD-a otkazao je predsjednik Kosova Hašim Tači zbog toga što su, kako je rekao, bilateralni odnosi između Kosova i Bosne i Hercegovine na najnižem mogućem nivou.
Kosovski predsjednik izjavio je da Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost Kosova te da se “ponaša potpuno anti-evropski”.
Podsjetimo, Kosovo je prošle godine, za robu iz Bosne i Hercegovine i Srbije povećalo takse za 100 posto.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno
