Pred sami sastanak lidera zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu, a koji sazvan na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predstavnici vlasti iz bh. entiteta RS pobunili su se što u Berlin nije pozvan predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD).

Pored Dodika na sastanak nisu pozvani ni ostali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine već isključivo predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, a koji je, sviđalo se to nekome ili ne, u Berlinu predstavljao državu Bosnu i Hercegovinu.

Iako se isprava činilo kako je reakcija Dodika zapravo rezultat želje za sastajanjem s visokim svjetskim funkcionerima, jer je do izbora u Predsjedništvo BiH službeno putovao uglavnom u Srbiju i Rusiju, na kraju se ipak ispostavilo da je pozadina tih želja bio pokušaj da BiH u Berlinu zauzme podanički stav u odnosu na Srbiju.

Zvizdić je očito pokvario planove i političkim predstavnicima s mjestom prebivališta u RS-u, ali i političkim predstavnicima vlasti u Beogradu. To se najbolje vidi na integrisanim izjavama kakve su posljednjih dana davali predsjednica RS-a Željka Cvijanović i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić o tome da je “Zvizdić u Berlinu predstavljao Bošnjake” pri tome negodujući da na sastanak nije bio pozvan Dodik.

U ovom kontekstu s pravom se postavlja pitanje: Da je kojim slučajem Dodik bio pozvan na sastanak u Berlin, da li bi on, prema shvatanjima Vučića predstavljao bh. Srbe ili bi pak predstavljao državu BiH? Odnosno, da li bi hipotetički Vučić zauzeo stav kako pristup Beograda podržavaju Srbi iz BiH, a ne država BiH?

Iz ove perspektive gledano Zvizdić je na sastanku u Berlinu nastupio kao državnik Bosne i Hercegovine i u skladu s međunarodnim javnim pravom, evropskim načelima i demokratskim standardima uprkos tome što vlasti iz susjedne zemlje kompletnu temu pokušavaju prebaciti na lični nivo.

Naime, u svom obraćanju Zvizdić je pozvao na poštivanje evropskog načela o nepovredivosti međunarodno priznatih granica, podsjetio na izjavu Angele Merkel iz augusta 2018. godine o tome da je arhitektura granica na Zapadnom Balkanu završena i nepomjenjiva te da je etničko crtanje granica u 90-tim godinama završeno u ratovima, agresiji i zločinima.

Dodiku su evidentno zasmetale i istine koje je Zvizdić iznio pred najvišim funkcionerima Evropske unije, a koje se odnose na to da je u jednom intervjuu u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH crtao nove granice preko države na čijem čelu se nalazi, ali i članice NATO-a Crne Gore te da je te teritorije “priključio” susjednoj Srbiji.

Vlast u RS-u vjerovatno je nezadovoljna i time što su lideri upoznati s tim da bh. entiteta RS blokira Akcioni plan za članstvo (MAP) BiH u NATO-u pri tome kršeći Ustav BiH jer su vanjska i obrambene politike Bosne i Hercegovine u nadležnosti države, a ne njenih administrativno-teritorijalnih jedinica.

Vučić je nakon sastanka u Berlinu u više navrata ponovio kako Srbija “poštuje teritorijalni integritet BiH”, ali nije komentarisao poziv Denisa Zvizdića da prestane deklarativno poštivati suverenitet i teritorijalni integritet već da pristane na potpisivanje ugovora o granici između BiH i Srbije.

Novi sastanak, odnosno nastavak sastanka iz Berlina, bit će održan 1. juna u Parizu, također na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Ako se nastavi ovako spora dinamika formiranja državne izvršne vlasti, BiH će prema svim procjenama u Parizu ponovo predstavljati Denis Zvizdić. Ostaje mogućnost i da, ukoliko se formira novi saziv Vijeća ministara BiH, našu zemlju predstavlja i ministar vanjskih poslova BiH.