Utorak, 29. Decembra 2020.
Unsko-sanski kanton 9° C Overcast Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

29. Decembra. 2020. Zanimljivosti
Prirodno okruženje stvorilo balans u svakodnevnici izmijenjenoj epidemiološkim mjerama

Idealno rješenje za bijeg od gužve, gradske vreve, smoga, u novim uslovima i od pandemije je odlazak u prirodno okruženje ili na planinu. Međutim, zaljubljenici u prirodu smatraju da boravak u njoj treba biti kontinuiran, ali i u skladu s okruženjem.Pandemija je donijela veliki broj novih posjetilaca koji su pohrlili na planine i izletišta u potrazi za sadržajem koji će unijeti svojevrstan balans u svakodnevnicu znatno poremećenu restriktivnim mjerama.

O planinarenju, benefitima, ali i opasnostima koje nas očekuju u nepoznatom prirodnom okruženju razgovarali smo s planinarkama Sanjom Kavaz i Adisom Dževlan, članicom planinskog udruženja Visočica.

Prirodno okruženje trebalo bi biti oaza mira

Sanja Kavaz kontinuirano promoviše različite aktivnosti na otvorenom i prati trendove u ponašanju izletnika i rekreativaca te zagovara bolji odnos pojedinaca i nadležnih institucija prema prirodi. Ona naglašava da je tokom pandemije povećan broj posjetilaca planinama.

“Među njima treba razlikovati one koji su kafanu zamjenili planinom te uzurpirali prostor koji bi trebao biti oaza mira i tišine. Na planinama se sad doslovno prave derneci, dovozi se oprema za kampovanje, razglasi, partija se do kasno u noć i to uz jezera, u kampovima nacionalnih parkova, u planinarskim domovima. U drugu grupu spadaju imućniji konzumenti koji kvadovima, moćnim terencima ili enduro motorima odlaze na planinske vrhove što je protivzakonito i kažnjivo” kazala je.

Kavaz ističe da je kod nas odlazak na planinu aktivnost koја se uglavnom planira i realizuje vikendom.

Sanja Kavaz na planinskim vrhovimaSanja Kavaz na planinskim vrhovima

“Međutim, ono što zagovaram i praktikujem jeste aktivan boravak u prirodi i tokom radnih dana na način da ćete se poslije posla ili školskih obaveza zaputiti na obližnju stazu i provesti sat do dva u šetnji, brzom hodu ili trčanju kada uslovi to dozvoljavaju. Ljeti je to mnogo lakše jer je dan duži, ali ni u vrijeme kratkodnevice nije neizvodivo uz adekvatnu opremu. Prije par godina sam pokrenula inicijativu `Neću kući, odoh na Trebević´ kada smo utorkom poslije posla tokom jeseni i zime svoje treninge organizovali na ovoj planini u noćnim uslovima”, navela je.

U svijetu situacija je drukčija, u Slovenije je sasvim normalno da se nakon posla s porodicom ili prijateljima ode na obližnje brdo ili planinu.

Također, ona ističe da posebno treba ulagati u pripremu najmlađih članova za život i boravak u prirodi. To je moguće kroz školske planinarske sekcije, uvođenje planinarstva u školske kurikulume ili obdaništa u prirodi.

Nesreće na planinama najčešće se događaju zbog nespremnosti

Benefiti koje aktivan boravak u prirodi donose su brojni. Bolje cjelokupno psiho-fizičko stanje dolazi kroz rekreaciju na otvorenom. Aktivnosti u prirodi su važne jer čovjeka ponovo dovode u kontakt s okruženjem koje je njegov prirodni habitat a od čega ga je život u gradu otuđio.

“Kao posebno iskustvo planinarima bih preporučila višednevne trekking ture u okviru kojih se pješače staze duge i po nekoliko stotina kilometara, boravi u prirodi bez signala i tehnologije koja nam značajno utiče na fokusiranost i koncentraciju. Meni recimo boravak u prirodi značajno povećava kreativnost, jer sam poslije planinarenja, trčanja na planini, krpljanja po snijegu inspirisana da pišem, pokrenem nove inicijative, doprinosim promociji aktivnog životnog stila”, istakla je.

Nesreće koje se dešavaju na planinama su česte a do njih dolazi kada se nespremni pojedinci zapute na ture za koje nemaju potrebno iskustvo ili opremu ali i kada se oni iskusniji za određeni izazov ne pripreme adekvatno na način da se informišu o terenu i uslovima, nemaju GPS zapis staze, nemaju dovoljno vode ili hrane, nemaju kompletnu opremu, ignorišu lošu vremensku prognozu i sl.

“O ovakvim iskustvima i potragama treba pisati i objavljivati ih u vidu blogova ili printanih izdanja. U Americi sam imala priliku čitati godišnji zbornik izvještaja o nesrećama koje su se desile na planinama, spasilačkim akcijama i njihovim ishodima. Čitajući takav sadržaj, proširujete svijest o prijetnjama u prirodi i značaju posjedovanja adekvatne opreme što pomaže da se u konkretnim situacijama bolje pripremite, anticipirate realne prijetnje te bolje snađete u slučaju gubljenja, udara groma, velikog nevremena, padova, lomova, pojave odrona ili lavina”, zaključila je.

Današnji čovjek treba se okrenuti prirodi

Adisa Dževlan svoje slobodno vrijeme provodi na planinama, prije svega onima oko Sarajeva, jer su joj najbliže.

Nekako, svaki put kad sam na nekoj planini, iako sam već mnogo puta dolazila, otkrijem nešto novo, ili naučim još nešto što do tada nisam znala.

“Danas na planinama možemo sresti planinare, turiste, ili onako pojedince koji se šetaju. Način života današnjeg čovjeka zahtijeva da više vremena provodi u prirodi, ukoliko želi voditi brigu o svome zdravlju. Nekad su ljudi živjeli jednostavnije i bili su zdraviji, što znači da bi se i današnji čovjek trebao okrenuti prirodi i osluškivati je” istakla je.

Adisa Dževlan tokom posjete bh. planinamaAdisa Dževlan tokom posjete bh. planinama

Prednosti boravka u planini su prije svega oni osnovni elementi, zrak koji udišemo i voda koju pijemo. Naše planine obiluju prirodnim ljepotama, prije svega to su izvori čiste vode, šume, i jestivi šumski plodovi.

Mnogobrojne su prednosti boravka u prirodi

“Posljednjih godina, možemo vidjeti veći broj ljudi na planinama BiH. Međutim, nisam baš sigurna koji su tačno razlozi ovog blagog rasta, i da li to ima negativan utjecaj u smislu narušavanja planinskog ambijenta. Pogotovo, ove godine, kada su zbog korone zatvorene granice, a ljudi pohrlili u planine. Viđala sam džipove, kvadove, motore, pogotovo tamo gdje je to zabranjeno, a takve posjete planinama samo prave buku i narušavaju staništa biljnog i životinjskog svijeta. Nažalost, niko ih ne kažnjava, čak sam nekoliko puta pokušala takvim osobama, koji su parkirali džip tik uz potok, objasniti da to što rade nije uredu i da je protivzakonito”, istakla je.

Dževlan savjetuje da se prilikom odlaska na planinu trebaju poštovati norme tog ambijent, to jeste da se približe prirodi na način da ne koriste ništa što bi narušilo ljepotu, mir i sve blagodeti koje ona pruža.

Najbliža planina Sarajevu Trebević, kako kaže, zaštićeno je područje.

“Nažalost, još uvijek Sarajlije najčešće izađu na Trebević, ali na kafu. Još uvijek nemamo razvijenu svijet o bitnosti planina, prije svega za naše zdravlje, jer se Sarajevo konstantno guši u smogu, ali i zbog samih planina i njihove blizine. Također, nemamo razvijenu svijest o njihovoj zaštiti, zaštiti biljnog i životinjskog svijeta”, ističe Dževlan.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision