Svakodnevna poskupljenja kojima su izloženi građani Bosne i Hercegovine i nedovoljni ekonomski programi koji bi poslužili kao balans u ekonomskoj krizi sve više građana vode u siromaštvo.
“Poređenja radi, za đubrivo koje je koštalo 80 KM, sada je potrebno izdvojiti 200 KM po metru, dok vrećica kukuruza, koja je koštala 58 KM, sada košta otprilike i do 160 KM. Na sve to cijena mlijeka je ostala ista od 0,45 do 0,50 feninga”, kazao je Hrnjić za Fenu.
Direktor Udruženja Multi i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da kriza najviše pogađa sitne poljoprivrednike.
“Očekujem da će dosta njih privremeno ili trajno zaustaviti proizvodnju. Sada je pravo vrijeme za okrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje i subvencioniranje tehnoloških ulaganja. Kriza pokazuje da je u današnjem svijetu nemoguće imati nezavisnu privredu, pa čak i kada je riječ o poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane”, istakao je Čavalić za Fenu.
Vlada Tuzlanskog kantona u proteklom periodu izdvojila je skoro osam miliona za pomoć poljoprivredi, međutim za Fedahiju Hrnjića, vlasnika farme, ovo nije bilo dovoljno u odnosu na poskupljenja s kojima se moraju nositi poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu.
“Stanje je teško, mnogo farmera je ugasilo svoja gazdinstva, ali ja sam optimist da ću opstati, možda ne u onom postotku koji bih htio, ali u smanjenom broju grla siguran sam da ću opstati”, kazao je Hrnjić.
Smanjena prodaja hrane, zbog kupovne moći građana, bit će jedan od razloga što će poljoprivredna proizvodnja u proljeće 2022. godine biti prepolovljena, prema procjenama struke.
Čavalić smatra da globalno poskupljenje ne amnestira vlasti Bosne i Hercegovine od odgovornosti za težak ekonomski položaj građana te da su u ovoj situaciji trebali uvesti brže reformske zakone koji bi omogućili povećanje neto plata za 200-300 KM.
