Wednesday, 8. December 2021.
Unsko-sanski kanton 0° C Few Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

3. Novembra. 2021. Svijet
Podjele između razvijenih i zemalja u razvoju već na početku COP26

Uprkos odvažnoj retorici svjetskih lidera, na klimatskoj konferenciji COP26 već prvog dana su se pojavile razlike i podjele između razvijenih i zemalja u razvoju. Pitanje je ko treba da snosi najveći teret u nastojanju da se globalno zagrijavanje ne otme kontroli s katastrofalnim posljedicama po planetu i čovječanstvo, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Svjetski lideri otvorili su u ponedjeljak ključni klimatski samit u Škotskoj apokaliptičnim upozorenjima da je ostalo malo vremena da se spriječi katastrofalno globalno zagrijavanje, ali su ponudili malo novih obaveza za agresivnije smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, piše Njujork tajms, ističući da su stare podjele obelježile prvi dan samita COP26 .

Skup, koji bi trebalo da traje skoro dvije nedelje, sazvan je u nadi da bi se svijet konačno mogao da dogovori značajne koraka za sprječavanje ubrzanog zagrijavanja planete, ali su, kako podvlači list, bili potrebni samo sati da se pojave prve nesuglasice.

Dugovječne podjele u globalnoj debati ko je najodgovorniji za smanjenje emisija štetnih gasova izbile su u uvodnim obraćanjima okupljenih šefova država, kao i kritike upućene dvjema zemljama koje imaju velike emisije gasova s efektom staklene bašte – Kini i Rusiji, čiji lideri ne prisustvuju skupu, ukazuje Njujork tajms i dodaje da su takođe bile vidljive tenzije između bogatih i siromašnih zemalja, pošto manje razvijene države zahtijevaju veću pomoć i bržu akciju od bogatijih.

U osnovni samita je tenzija, kako piše list, između onoga što su lideri zemalja koje najviše doprinose globalnom zagrijavanju do sada obećali i onoga što naučnici i predstavnici civilnog društva kažu da se mora uraditi.

Takođe postoji raskorak između onoga što je obećano i onoga što je stvarno urađeno, ističe list, navodeći da su lideri zemalja u razvoju podsjetili na samitu da siromašnije zemlje tek treba da dobiju 100 milijardi dolara godišnje pomoći u vezi s klimom koja ima je obećana do 2020.

Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je na samitu COP26 da će naredna decenija biti odlučujuća u borbi protiv klimatskih promjena. Nekoliko sati kasnije, indijski premijer Narendra Modi rekao je da će njegova zemlja svesti emisije gasova s efektom stakle bašte na nulti nivo do 2070, što je veći rok nego što se očekivalo.

Taj jaz, ocjenjuje Volstrit džurnal naglašava fundamentalnu podjelu između zemalja u razvoju i razvijenih zemalja, nekoliko dana pošto su lideri Grupe 20 velikih ekonomija ostvarili mali napredak u postavljanju specifičnih klimatskih ciljeva za koje su se mnogi nadali da će olakšati rasprave u Škotskoj.

Razvijene zemlje i zemlje u razvoju raspravljaju koje države bi trebalo da preuzmu veći teret za dalje smanjenje emisija štetnih gasova, kako bi klimatski ciljevi Pariskog sporazuma iz 2015. bili ostvarivi.

Zemlje u razvoju tvrde da su razvijene zemlje – posebno SAD – odgovorne za većinu emisija ugljen-dioksida, koje su se decenijama akumulirale u atmosferi i izazivale zagrijavanje. Te zemlje, ukazuje Volstrit džurnal, žele da SAD, Evropa, Japan i nekoliko drugih bogatijih država brže smanje svoje emisije.

Da bi ispunile svoje ciljeve u korišćenju obnovljivih izvora energije i prilagođavanju klimatskim promjenama, zemlje u razvoju se spremaju da traže veliko povećanje finansijske podrške od bogatih zemalja. Afričke zemlje su već objavile svoj zahtjev – više od 1.300 milijardi dolara godišnje za zemlje u razvoju, počevši od 2030.

Odbijanje Indije i Kine da odviknu svoje privrede od uglja baca senku na klimatsku konferenciju u Glazgovu, ocenjuje Tajms u uredničkom komentaru.

Nespremnost Indije i Kine da odustanu od uglja, kako piše Tajms, baš i ne ohrabruje ostatak svijeta da napravi veliki kolektivni skok i uloži značajnu žrtvu, za koju se smatra da je od suštinskog značaja za drastično smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte i ograničavanje zagrijavanja na 1,5 Celzijusa.

Konferencija u Glazgovu je, prema ocjeni Tajmsa, djelimično sukob između onih koji osuđuju vrtoglavu jurnjavu za privrednim rastom, bez obzira koliko prljavim, u privredama u razvoju i onih koji smatraju da zapadne sile žele da uguše taj rast jednostranim narativom o klimatskim promjenama.

Uprkos obećanjima svjetskih lidera u nastojanju da se uspore klimatske promjene ostaje duboka neizvjesnost oko toga da li dvije nedjelje međunarodnih pregovora mogu donijeti dovoljno značajne pomake da se izbjegne katastrofalan porast globalnog zagrijavanja, ocjenjuje Vašington post.

Mnogi lideri su pregovore Ujedinjenih nacija o klimi proglasili za jednu od posljednjih šansi čovječanstva da prihvati drastično smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte, pošto naučnici upozoravaju da će u suprotnom zagrijavanje izmaći kontroli i da će klimatske promene nanijeti više patnje i suštinski preoblikovati način na koji ljudi žive na planeti.

Smjela retorika u Glazgovu, jednom od rodnih mjesta industrijske revolucije, nije u skladu s odsustvom lidera nekih od najvećih svjetskih emitera gasova s efektom staklene bašte što zlokobno ukazuje da bi pregovori mogli da ne ispune očekivanja, ističe list, navodeći da kineski predsjednik Si Đinping, ruski predsjednik Vladimir Putin ili turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan nisu došli na skup.

Neki od zvaničnika nižeg ranga koji su bili uključeni u pregovore rekli su da su zabrinuti da bez prihvatanja novih obaveza pregovori neće ispuniti velike ambicije da se uspori zagrijavanja planete, ukazuje Vašington post.

Zemlja je već toplija za otprilike 1,1 stepen Celzijusa u poređenju s predindustrijskim nivoima. Ujedinjene nacije su u nedavnoj analizi upozorile da je svijet na putu da tokom vijeka dostigne 2,7 stepeni Celzijusa zagrijavanja na osnovu postojećih obećanja o smanjenju emisija.

ZADNJE VIJESTI IZ Svijet

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision