Ponedjeljak, 24. Februara 2020.
Unsko-sanski kanton 11° C Scattered Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

24. Februara. 2020. Zanimljivosti
Piće koje je srušilo čitava carstva i zauvijek promijenilo historiju

Historija čovječanstva je popločana idejama kojih su se mudri ljudi dosjetili uz šalicu kave. Karlo II., kralj Engleske, Škotske i Irske iz 17. stoljeća, slao je špijune u londonske kafane, kako bi doznao o kakvim temama raspredaju intelektualci i narod, pribojavajući se za red i mir u svom kraljevstvu.

U doba prosvjetiteljstva, filozofi i učenjaci poput Voltairea, Rousseaua i Isaaca Newtona su redovno diskutirali o filozofiji uz kafu. Štoviše, kafane Pariza su služile kao utočišta revolucionara krajem 18. stoljeća. Upravo tamo su skovani planovi o jurišu na zatvor Bastille, koji je, zauzvrat, pokrenuo Francusku revoluciju i tako zauvijek promijenio tijek povijesti.

Evo kako je izgledao put kafe od egzotičnog napitka do okidača povijesnih događaja.

Prva kafana otvorena je u Osmanskom carstvu

S obzirom na to da je alkohol bio zabranjen poklonicima islamske vjere, pa krčme nisu bile dozvoljene, kafane su se pokazale kao veoma dobro mjesto za okupljanje ljudi. Tamo su se imali priliku družiti i razmjenjivati ideje. Bila su to pristupačna mjesta, gdje je svima bio dopušten ulaz, bez obzira na društveni status, što se nije svima svidjelo.

Sultan Murat IV. je 1633. označio ispijanje kafe kao prekršaj vrijedan smrtne kazne. Njegovog brata i ujaka su pogubili janjičari, koji su redovno dolazili u kavane. Murat IV. je toliko bio predan svojoj misiji ukidanja konzumacije kave, da se i sam prerušavao i odlazio u kavane Istanbula. Koga god bi zatekao, obezglavio bi svojim mačem teškim 45 kg, piše History.

Sukob engleskog kralja s kafanama

Prva kafana u Londonu otvorena je 1652. Do tada je britanska kultura bila veoma kruta i hijerarhijski podređena. Ideja da su na mjestima gdje se ispija kafa svi jednaki bila je korjenita promjena. Njihova posebna odlika su bili zajednički stolovi, preplavljeni novinama i pamfletima. Tu bi zasjedali posjetitelji i polemizirali o aktualnim događajima. Kako objašnjava povjesničar Markman Ellis, kavane su pokretale vijesti u Londonu tijekom 18. stoljeća.

Kralj Karlo II., koji je vladao tokom 17. stoljeća, bio je pogotovo paranoičan da se protiv njega kuje zavjera, jer je njegov otac, kralj Karlo I. Stuart, pogubljen tijekom Engleskog građanskog rata. Nije mu se svidjela ideja da se njegovi podanici okupljaju kako bi razgovarali o politici. Izdao je proglas 1672. koji se ticao širenja lažnih vijesti, a odnosio se dijelom i na odlazak u kavane. U jednom trenutku, kraljev državni tajnik je tamo počeo slati i špijune. Kulminacija se dogodila 1675., kada je naređeno zatvaranje svih kavana u Londonu. Ova kraljeva odluka bila je na snazi svega 11 dana.

Kafane postaju “Sveučilišta za peni”

Mještani Oxforda su ih prozvali tako zato što je posjetitelj za kafu koja stoji jedan peni dobivao i priliku sudjelovati u intelektualnim razgovorima i kritičkim debatama. Stalni posjetitelj ovakvih mjesta je bio i Isaac Newton, koji je jednom prilikom u kavani secirao dupina na stolu.

Pruski kralj objavljuje rat kavi

Fridrik II. Veliki, pruski kralj iz 18. stoljeća, toliko je zamrzio kafu da je pokušao zabraniti njenu konzumaciju u potpunosti. Odustao je od ove namjere, jer je shvatio da bi zabrana tako omiljene robe stajala njegovo kraljevstvo. Ipak, svaki trgovac kafom morao se registrirati, iako su dozvolu za distribuciju dobivali isključivo prijatelji dvora. Fridrik je, čak, zaposlio bivše vojnike da obilaze ulicama, kako bi pronašli pojedince koji nezakonito prže kavu.

U jednom pismu se osvrnuo na svoj prezir prema ovom napitku, istaknuvši da bi njegova zabrana ponovo privukla ljude piti pivo, te da je ono zdravije od kafe. Nakon smrti Fridrika II. Velikog, stvari su se vratile u normalno stanje i kafane su zaživjele.

Kafa i početak Američkog rata za neovisnost

Kafa se smatrala patriotskim napitkom u britanskim kolonijama koje su prethodile neovisnim Sjedinjenim Američkim Državama. U vrijeme prije revolucije, u tamošnjim tavernama se kafa služila uz čašicu nekog alkoholnog pića. Pogotovo je značajna taverna “Zeleni zmaj” u Bostonu, kojoj je nadjenut nadimak “Uporište revolucije”, jer su se tamo često sastajali Sinovi slobode, politička grupa američkih domoljuba čiji su postupci, konkretno Bostonska čajanka 1773., doveli do izbijanja rata za neovisnost 1775.

U jednoj njujorškoj taverni tijekom 1780-ih okupljali su se trgovci, koji su se tamo organizirali s ciljem osnivanja Gospodarske komore New Yorka.

Pariške kafane kao izvorišta slobodne misli 

Kafane u Parizu su njegovale društvenu jednakost, pa su bile savršeno poprište republikanskih težnji u osvitu Francuske revolucije. Upravo iz jedne pariške kafane su se čuli prvi poklici da se izvrši juriš na zatvor Bastille. U doba prosvjetiteljstva, učenjaci poput Rousseaua, Diderota i Voltairea su se okupljali u kafanama i razgovarali o filozofiji i umjetnosti.

U vremenu koje je uslijedilo nakon Francuske revolucije, pisci i filozofi nastavljaju se okupljati u kafanama. Dolazili su čak iz inozemstva, od Ernesta Hemingwaya do Francisa Scotta Fitzgeralda. Simone de Beauvoir i Jean-Paul Sartre su razvijali svoje filozofske misli sjedeći baš za stolovima kafana.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision