Saturday, 18. September 2021.
Unsko-sanski kanton 13° C Broken Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

6. Septembra. 2021. Zanimljivosti
Nestašica meda “otvara vrata” za falsifikate

Iz pojedinih evropskih zemalja traže od naših pčelara jeftin med koji može da se prodaje po još nižim cijenama i da se od njega prave sumnjive mješavine.

Pogon za prikupljanje i plasman domaćeg meda “Naš med” dobio je nedavno neobičan zahtjev od jedne strane firme. Riječ je o kompaniji iz susjedne evropske zemlje koja je za potrebe drugog tržišta, takođe u EU, zatražila od njih što jeftiniji med, koji, naveli su u ponudi, ne mora da prođe strogu kontrolu na nuklearnu magnetnu rezonancu (NMR). To je analiza koju falsifikatori meda nikako do sada nisu mogli da savladaju. Drugim riječima, med koji ne prođe NMR nije pravi, nego dobar falsifikat.

Kako za “Politiku” rekao Rodoljub Živadinović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije SPOS, pogon im je odgovorio da nema takav med na prodaju i ponudio im jeftin cvjetni med u kome dominira suncokret od 3,9 evra po kilogramu. Ovu opciju nisu prihvatili.

– Kada dobijete ovakvu ponudu i to stigne u udruženje koje trguje isključivo kvalitetnim medom svojih članova pčelara, to može da znači samo jedno – da je najnovije stanje na tržištu meda i nestašica koja je na pomolu, odmah otvorila prostor za veći promet falsifikata. A, ako je tako na evropskom tržištu, sigurno možemo da računamo da će se to desiti i kod nas – navodi Živadinović i dodaje da je to poziv inspekcijama da na vrijeme reaguju i pojačaju kontrole.

Loša sezona i manja proizvodnja doveli su do manje ponude meda na svjetskom tržištu, pa i kod nas. I, dok je prošle godine od pčelara kilogram mogao da se kupi za 900, sada je već 1.200 dinara, dok u maloprodaji kilogram bagremovog meda košta i do 1.900 dinara. Dobra cijena motivisala je pčelare da prodaju robu i izvezu sve zalihe.

Srbija, inače, med izvozi u sve zemlje okruženja, a najviše u Evropsku uniju koja je veliki potrošač. Sve to doprinelo je da smo već sada na pragu nestašice, ali i opasnosti da bi ova namirnica ponovo počela da se falsifikuje. Živadinović napominje da to nije slučaj samo sa našom zemljom nego i drugim čak i tržištima sa vrlo rigoroznim kontrolama.

– Recimo Italija je zemlja u koju se izvozi mnogo bagremovog meda, jer je riječ o tržištu koje ima najstrože standarde za izvoz u EU. Prema njihovim propisima, u medu ne smije da se nađe ni promil antibiotika, ostataka pesticida… U ovom trenutku od nas uvoze bagremov med po cijeni od 7,2 evra po kilogramu, a u jednom njihovom marketu ovih dana možete da kupite ovaj proizvod u tegli od kilogram po nevjerovatnoj cijeni od samo 5,99 evra u koju su, na napomenem, uračunati i troškovi pakovanja, marža… Na deklaraciji je navedeno da je riječ o mješavini rumunskog i kineskog meda – kaže predsednik SPOS-a.

Upitan kako to objašnjava, odgovara da čak i na ovom tržištu postoje firme koje trguju pravim medom, ali i one koje mešaju kineske falsifikate sa malim količinama pravog meda.

– Rade dok ih ne uhvate na djelu. Italija često kontroliše kvalitet ovog proizvoda, a nedavno su obavljali analize prisustva posebnih alkaloida koje stvaraju biljke koje su ljekovite, ali istovremeno i otrovne, poput, gaveza imele itd. To su izuzetno skupa ispitivanja i gotovo da ih niko ne radi. Na takvom tržištu na kome imate sofisticirane kontrole i rigorozna pravila uvoza, imate i falsifikate – naglašava Živadinović.

Šta onda mogu da očekuju domaći kupci?

– Skup med, prije svega, a kvalitet je nešto o čemu ćemo, izgleda još dugo razgovarati. Pogon “Naš med” i dalje ne uspijeva da proizvod koji prikuplja od domaćih pouzdanih pčelara stavi na rafove ovdašnjih trgovina. Za sada se nudi samo u “Aromi” i to za 1.499 dinara koliko je kilogram bagremovog, dok je cvjetni 999. U drugim radnjama bagremov med je i 500 dinara skuplji, nadamo se i da je pravi – navodi predsednik SPOS-a.

Prema njegovim riječima, nedavno je i u Srbiji bila velika kontrola u saradnji s Interpolom, kada je jedna kompanija čak i zatvorena. Akcija nije završena i nisu stigli svi rezultati da bi se pouzdano znalo da li i dalje imamo firme kojima je to glavni posao.

– Med je vrlo jednostavan za falsifikovanje. Ima i onih koji glukozno fruktozni sirup bez ikakvih aditiva pakuju u tegle i prodaju kao med. Takav proizvod je nedavno pronađen i u vrtićima, što je nedopustivo u zemlji koja ima med čiji kvalitet prepoznaju širom svijeta – zaključuje Živadinović.

Nestašica meda je, podsjeća, bilo i 2015. godine, kada je na domaćem tržištu i prema zvaničnim analizama bilo najviše falsifikata – nevjerovatnih 95 odsto. Danas ih je tri puta manje, ali borba i dalje traje, kako u Srbiji tako i Evropi. U SAD je na tržištu 76 odsto falsifikovanog meda, a u Evropi u proseku 10 odsto. Borba protiv falsifikata ove namirnice koja je na drugom mjestu po krivotvorenju, poslije maslinovog ulja, ne prestaje.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision