Subota, 15. Februara 2020.
Unsko-sanski kanton 22° C Few Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

15. Februara. 2020. Zanimljivosti
Možemo li se odreći kravljeg u korist biljnog mlijeka i koliko je ono hranljivo?

Nekada je upotreba bademovog ili sojinog mlijeka bila ograničena na osobe koje nisu tolerantne na laktozu ili one koji savjesno ne žele piti mlijeko životinjskog porijekla.

S drastičnim klimatskim promjenama, ipak, sve više ljudi počinju shvatati prednosti mlijeka na biljnoj bazi.Na zapadu se ove zamjene za mlijeko životinjskog porijekla već odavno koriste, a kod nas bi njihova učestala primjena tek trebala postati uobičajena.

Na Univerzitetu u Oxfordu je provedeno istraživanje kojim se utvrdilo da je proizvodnja mlijeka od soje, zobi, riže i badema manje štetna za životnu sredinu nego proizvodnja kravljeg mlijeka. U pogledu emisije ugljen-dioksida, pri proizvodnji mlijeka na biljnoj bazi se ispušta nešto manje od trećine štetnih plinova u odnosu na proizvodnju životinjskog.

Također se pokazalo da je za jedan litar mlijeka potrebno neuporedivo manje zemljišta i vode biljkama nego što je potrebno jednoj kravi, piše BBC.

Kako znati odakle potječe naše biljno mlijeko?

Većina soje od koje se proizvodi mlijeko se uzgaja u Evropi, Sjevernoj Americi i Kini. Tek mala količina potječe iz Južne Amerike. Kako biste bili u potpunosti sigurni, možete provjeriti s proizvođačem, odnosno, uvoznikom.

Što se badema tiče, oni se tradicionalno uzgajaju u mediteranskim predjelima, pogotovo južnoj Španiji, Grčkoj i Italiji. Ubiru se sa starijeg drveća posađenog tako da svako stablo ima dovoljno prostora, a gnoje ih ovce tokom ispaše. S druge strane, u Kaliforniji se primjenjuje sasvim drugačiji pristup. Drveće je tijesno posađeno i prska se pesticidima. Čak 80 posto badema na globalnom nivou se tamo uzgaja, a potražnja raste.

Je li mlijeko na biljnoj bazi dovoljno hranjivo i bogato bjelančevinama?

Ako je riječ o povremenoj primjeni mlijeka, razlika je neprimjetna, ali ako želite u potpunosti preći na mlijeko neživotinjskog porijekla, preporučljivo je adekvatno se informisati, naročito ako unosite promjene u prehranu svog djeteta.

Kada su bjelančevine u pitanju, sojino mlijeko se smatra jedinom pravom zamjenom. Sadrži 3.4 grama proteina u 100 mililitara mlijeka, dok kravlje u prosjeku sadrži 3.5 grama proteina u 100 mililitara. Bademovo, rižino i kokosovo mlijeko sadrže niži nivo proteina, dok su mlijeko od lješnjaka, konoplje i zobi negdje između.

Iako su ispitivanja još u toku, preliminarni rezultati govore da bi i mlijeko od graška moglo ličiti kravljem po hranjivosti.

Manje zasićene masti

Biljna mlijeka sadrže manje masti, posebno zasićene, od mlijeka životinjskog porijekla. Izuzetak je kokosovo mlijeko. To je dobra vijest za odrasle, ali se djeci preporučuje unos punomasnog kravljeg mlijeka od prve do druge godine, a zatim poluobranog mlijeka do pete godine.

Ipak, stručnjaci ističu da još nismo u potpunosti svjesni svih pogodnosti mlijeka na biljnoj bazi. I dalje treba istražiti koliko sadrže vitamina i minerala, poput kalcija. Ako tragate za postojanim izvorom bjelančevina, onda je pravo rješenje sojino mlijeko.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision