Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini uvjerava da demokratske norme i evropski standardi ostaju parametri svih pregovora u vezi promjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, uključujući potrebu da se osigura jednakost i nediskriminacija svih građana u ovoj zemlji bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili prebivalište.
Odgovor Delegacije EU-a nakon optužbi da pomaže promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje bi dodatno učvrstile etničke podjele u toj zemlji, koja ni dva i po decenije nakon sukoba nije uspjela osigurati jednaka prva za sve njene građene.
Opterećena ratnom prošlošću i još uvijek neizgrađenih snažnih institucija, Bosna i Hercegovina predstavlja test za Brisel, od kojeg se očekuje da pomogne u demokratizaciji bosanskohercegovačkog društva u pripremanju zemlje za članstvo u EU.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana koja nije otvorila pregovore s Briselom, s izuzetkom Kosova, kojeg kao nezavisnu državu ne priznaju članice EU-a Španija, Slovačka, Kipar, Rumunija i Grčka.
Tri godine kasnije, 2019, bh. vlasti su dobile 14 prioriteta koje moraju ispuniti kako bi zemlja započela pregovore sa Briselom.
Među uslovima , uz reformu pravosuđa i javne uprave, našli su se i, primjerice, izmjene Izbornog zakona i izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, kako bi se za tročlano državno Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi.
