Thursday, 20. January 2022.
Unsko-sanski kanton 1° C Light Rain
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

23. Decembra. 2021. Bosna i Hercegovina
Ekonomija u predizbornoj 2022. godini u BiH: Šta će vlasti učiniti da sliku predstave ljepšom

Nastavak oporavka bh. ekonomije u 2022. se očekuje za nedovoljnih okvirno tri posto, a ako se uzme u obzir da je riječ o predizbornoj godini, postavlja se pitanje šta bi aktuelne vlasti na svim nivoima mogle poduzeti kako bi sliku učinili ljepšom.

Predizborna kampanja u BiH, kao i povećanje cijena energenata te električne energije, stavke su koje će utjecati na stanje, odnosno rast ekonomije u narednoj godini.

Iako su za iduću godinu najavljene podrška penzionerima, u vidu skromnog januarskog povećanja penzija, kao i rast plaća državnih službenika, razloga za preveliki optimizam nema.

Izazovan prvi kvartal

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Klix.ba kaže da se u narednoj godini očekuje nastavak oporavka bh. ekonomije, a prema procjenama taj postotak će iznositi okvirno tri posto. To je, kako on navodi, nedovoljno, naročito ako se uzme u obzir činjenica da je aktuelna prognoza za svjetski rast okvirno od 4,7 do pet posto.

“Znamo da će prvi kvartal 2022. godine biti izazovan, kako zbog energetske krize, ali i inflacije, omikron soja koronavirusa i tako dalje. Tokom godine se očekuje stabilizacija globalnih lanaca snabdijevanja. Upravo disrupcija navedenih je uzrokom drastičnih poskupljenja, ne samo u BiH, već širom svijeta. Inače, u vezi prognoza ekonomskog rasta, za našu zemlju jedna od otežavajućih okolnosti se odnosi na izuzetno nizak broj vakcinisanih. Naime, većina analiza i izvještaja navodi ovaj faktor kao jedan od razloga prognoze niske stope rasta”, prognozira Čavalić za Klix.ba.

Refleksija ovogodišnjih enormnih poskupljenja roba i usluga osjetit će se i u predstojećoj godini, posebno na samom početku, jer se, kako ističe naš sagovornik, još uvijek nalazimo usred energetske krize.

“Pitanje je za koliko će rasti cijena električne energije za privredne subjekte. Jednocifren rast je podnošljiv, ali sve preko toga podrazumijeva rizik za poslovanje. Ovo će svakako indirektno pogoditi i građane jer rast cijena električne energije za privredne subjekte direktno vodi rastu cijena finalnih proizvoda/usluga. Kada je riječ o općem trendu poskupljenja, očekujem da će se do proljeća isti zaustaviti – naravno, ukoliko ne dođe do novih nepredviđenih okolnosti u vezi covid-19 pandemije”, dodaje Čavalić.

Predstojeću godinu obilježit će i predizborna kampanja te se već sada nameće pitanje koliko će ona utjecati na iskrivljenje realne ekonomske slike, ako uzmemo u obzir najavljenu pomoć penzionerima, povećanja plaća državnim službenicima i slično.

“Nacrti i prijedlozi budžeta širom Bosne i Hercegovine su već spremni za nastupajuću izbornu godinu. Praksa je da se programira akumulacija sredstava iz prethodnih godina, uz javni dug gdje je to moguće, a kako bi se iskoristio maksimalan potencijal tekućeg budžeta. Lokalni nivoi vlasti će se vjerovatno fokusirati na infrastrukturne projekte i dodatna zapošljavanja, kantonalni na zapošljavanja također, ali i rast plaća u javnom sektoru, dok će entitetski targetirati penzionere, borce i ranjive kategorije, jer je cilj dobiti što veću podršku u formi glasova. Ne smijemo zanemariti ni populističke poteze, a koji će se finansirati novcem poreznih obveznika. Sve nas to očekuje u 2022. godini”, nastavlja Čavalić.

Zaposlenost kao model za manipulaciju

Na pitanje za kojim modelima bi aktuelna bh. vlast mogle posegnuti, kako bi ekonomske prilike predstavila u boljem svjetlu, Čavalić prvenstveni odgovor vidi u zaposlenosti koja je kao takva još uvijek interesantna za manipulaciju.

“Imamo dva načina posmatranja zaposlenosti, zatim neažurirane i nepotpune liste nezaposlenih, mogućnost instant brisanja sa navedenih, kao i izuzetne sezonske utjecaje programa za zapošljavanje. Sve to daje mogućnost za predstavljanje pogrešne slike u domaćoj javnosti. Tu su svakako i nepovezane stvari koje će se nastojati dovoditi u kauzalni odnos sa djelovanjem vlasti. Neko će prisvojiti rast izvoza (kao posljedicu opravka EU tržišta), neko drugi infrastrukturni projekat (kao rezultat ranije predviđenih investiranja), a neko treći možda čak i koncerte globalnih zvijezda (što je svakako izvan domena lokalnog odlučivanja). Bitno je navesti da se naš ekonomski rast uglavnom bazira na faktorima na koje ne može utjecati, što je u konačnici dobro, razumijevajući da nemamo neke inovativne makro politike. Uz navedeno, uvijek je moguće manipulisati statističkim podacima, naročito ako se prate neki trendovi ili nešto predstavlja u apsolutnom odnosu”, smatra Čavalić.

Ekonomska održivost BiH, između ostalog osigurava se i putem aranžmana sa MMF-om. Čavalić navodi da je pitanje da li će podrška MMF-a biti osigurana zbog nedavnog incidenta od Fiskalnog vijeća BiH.

“MMF će svakako, zajedno s ostalim predstavnicima međunarodne zajednice, koristiti svoj utjecaj kako bi se stalo u kraj političkim prijetnjama gospodina Milorada Dodika. O tome se već otvoreno priča. U ovom trenutno alternativa MMF-u je zaduživanje na domaćem tržištu, ali i na inostranom, što se pokazalo u slučaju izlaska RS-a na Londonsku berzu. Svaka od ovih alternativa je skuplja, ili pak vodi indirektnim posljedicama poput plasmana sredstava komercijalnih banaka ka državi, a ne privredi (kao na primjeru FBiH)”, ističe sagovornik portala Klix.ba.

Povećanje cijena energenata, poput plina, nafte i naftnih derivata, kao i električne energije najavljuju se za iduću godinu, što se po automatizmu održava na rast cijena drugih proizvoda, odnosno usluga.

“Rast cijena inputa – faktora proizvodnje, energenata i slično, je nešto na što mala otvorena ekonomija poput naše ne može utjecati. Inflacija je ‘tihi ubica’, tj. narušava životni standard građana i opšte stanje ekonomije, bez da se na prvu osjeti. Građani BiH spadaju u red građana sa najnižim životnim standardom u Evropi. Nedavna poskupljenja su samo još više utjecala na navedeno. Ono što je problematično je što egzistencijalna dobra imaju visoko učešće u našoj potrošnji. To znači da rast cijena hrane npr. u relativnim odnosu znatno više utječe na naše građane, nego li one koji žive u razvijenim zemljama svijeta”, dodao je Čavalić, zaključivši da će 2022. godina, kao i tekuća, biti veoma izazovna za naše građane, ali i privredu.

ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision