Monday, 5. December 2022.
Unsko-sanski kanton 5° C Overcast Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

18. Maja. 2021. Region
Šta će biti s regionalnim aviokompanijama i aerodromima nakon pandemije

Stanje na aerodromima u regiji i domaćim aviokompanijama visoko su na listi prioriteta vlada na Zapadom Balkanu, kao i u našoj zemlji. Izlazak iz pandemije i njom izazvane ekonomske krize izazov je za sve.

Pandemija je izazvala najveću krizu u historiji civilne avijacije, a ni naš region nije bio imun, kaže za Klix.ba Luka Popović, urednik specijaliziranog portala EX-YU Aviation.

“Gotovo svi aerodromi na području bivše Jugoslavije su bilježili rast prije početka pandemije, a 2020. godina obećavala je da bi mogla biti među najboljima. Međutim, zatvaranje granica i uvođenje zabrana ulaska doveli su do kompletnog kolapsa. Ipak, neka tržišta bolje prolaze od drugih. U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj pad broja putnika kreće se u granicama evropskog prosjeka 70% – 80%. Srbija, Makedonija i Kosovo bilježe pad ispod evropskog proseka, između 50% i 70%. U Srbiji je to zahvaljujući ranijem otvaranju i ukidanju zabrana ulaska od pojedinih bitnih tržišta, a u Makedoniji i na Kosovu prije svega zbog dijaspore koja nije ograničena zabranama”, kaže Popović.

Naglašava kako prištinski aerodrom najbolje prolazi za vrijeme korona-krize pa je tako u prvom kvartalu 2021. godine bio najprometniji u bivšoj Jugoslaviji, što je historijski uspjeh.

Također je u martu uspio zabilježiti povećanje broja putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine, što ga čini jednim od rijetkih u Evropi.

“S druge strane, Slovenija i Crna Gore bilježe najveći pad broja putnika u Evropi, iznad 80%. Sloveniju su pogodile striktne korona-mjere, ali i bankrot nacionalnog prijevoznika pred početak korona-krize, a zabrana ulaska ruskim i srpskim državljanima u Crnu Goru prošlog ljeta, koji čine najveći broj dolazaka avionom, ostavila je značajan utjecaj na poslovanje crnogorskih aerodroma”, kaže on.

Dodaje kako se u narednom periodu može očekivati oporavak aviosaobraćaja.

“Primjeri u Kini i SAD-u, gde je virus stavljen pod kontrolu, pokazuju da ljudi i dalje žele putovati u velikoj mjeri. Najavljeno otvaranje EU stranim državljanima ovog ljeta također uliva nadu da će se aviosaobraćaj u regionu oporaviti. Ova kriza također je dovela do novih mogućnosti. Nakon što su ukinute takse i uvedeni podsticaji kao odgovor na koronu, Wizz Air je najavio otvaranje baze u Sarajevu, što će drastično unaprijediti povezanost glavnog grada Bosne i Hercegovine s eminentnim evropskim tržištima”, kazao je.

Posljedica je da se sve aviokompanije, bilo državne ili privatne, nalaze u velikim poteškoćama.

“Svjedoci smo i rekordne pomoći koju su vlade ponudile svojim nacionalnim prijevoznicima. Pomoć, koja se kreće u milijardama eura, osigurana je i najvećim evropskim prijevoznicima poput Lufthanse, holandanskog KLM-a i Air Francea. I u regionu su preostala dva nacionalna prijevoznika dobila pomoć. Croatia Airlines prihodovala je gotovo 100 miliona eura, a i Srbija je dokapitalizovala svog prijevoznika sa 100 miliona eura. To im je omogućilo potrebnu likvidnost i nastavak operacija uz optimizaciju troškova, kao uslov za ovakav tip pomoći”, izjavio je.

Dodaje kako je u Crnog Gori, gdje država nije bila u mogućnosti da osigura potrebna sredstava, došlo do kolapsa nacionalnog prijevoznika, što smo vidjeli na primjeru Montenegro Airlinesa u decembru prošle godine. S druge strane, privatni prijevoznici ne mogu da se nadaju pomoći države u istoj mjeri, mada su na nekim tržištima vlade ponudile pomoć i privatnicima u vidu kredita ili drugih olakšica kao što je bio slučaj u Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Jedna je od teza da je koncesija jedino rješenje za uspjeh regionalnih aerodroma, a postavlja se pitanje u čemu je tajna uspjeha između pozitivnih priča poput Tuzle, Prištine, Niša i ovih loših kao što je Mostar.

“Koncesija nije jedino rešenje za uspjeh regionalnih aerodroma, što pokazuju primjeri Tuzle i Niša. Međutim, potrebna je volja kako lokalne tako i državne vlasti da se manji aerodromi razvijaju. To podrazumijeva i finansijsku pomoć i ulaganja, kao i depolitizaciju aerodromskih kadrova. Očekivano je da će manji aerodromi poslovati s gubitkom prvih nekoliko godina od kada počnu da se razvijaju u većoj mjeri, jer moraju da privuku aviokompanije raznim podsticajima, međutim, vremenom te kompanije počnu da razvijaju tržište, da mijenjaju navike ljudi iz manjih mjesta da putuju avionom, a ne autobusom i da razvijaju svoju mrežu, čime se podsticaji smanjuju, a prihodi povećavaju. Vjerujem da kada bi Mostar primijenio ovakav model, postao bi uspješan, pogotovo uzimajući u obzir svoj geografski položaj i turistički potencijal”, zaključio je Luka Popović.

ZADNJE VIJESTI IZ Region

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision